·,,,,,,,٠,,,,,,,•●,,,,,,, - I.P. Forum - ●,,,,,,,•٠,,,,,,,·,,,,,,,
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Koje su najčešće zablude o zdravim namirnicama...

Ići dole

Koje su najčešće zablude o zdravim namirnicama... Empty Koje su najčešće zablude o zdravim namirnicama...

Počalji  xO-Peca-Ox Sub Avg 16, 2008 8:09 pm

Semenke zdrave i kalornične
Koje su najčešće zablude o zdravim namirnicama... Cokolada-v
Tržište je prosto preplavljeno proizvodima koji se reklamiraju kao zdravi. Nije ni čudo što su potrošači zbunjeni i ne mogu da se snađu šta je zaista korisna namirnica, a šta samo običan reklamni trik proizvođača.

Zabluda: Ako na pakovanju piše nizak ili smanjen procenat masti, to je uvek zdrav proizvod.
Istina: Ne mora da znači! Prema propisima usvojenim u EU, proizvodi s niskim procentom masti ne smeju da sadrže više od 3 grama masti na 100 grama. Međutim, ne postoji propis koji se odnosi na „snižen procenat masti“. Određene namirnice same po sebi imaju mnogo masnoće, recimo kačkavalj. Prema tome, čak i ako je na pakovanju takav proizvod tačno opisan kao kačkavalj sa smanjenim procentom masti, on još uvek može da bude veoma mastan. Potrošači takođe moraju da znaju da namirnice s niskim ili sniženim procentom masti nisu obavezno i niskokalorične, to jest dijetalne. Jer masnoća se zamenjuje drugim sastojcima, pa dotični proizvod može biti podjednako kaloričan ili čak još kaloričniji od originalnog.

Zabluda: Sveže voće i povrće je uvek bolje od zamrznutog.
Istina: Što voće i povrće duže stoje na pijačnim tezgama ili rafovima prodavnica, to je siromašnije vitaminima, naročito vitaminom C. Međutim, propisi nalažu da se povrće i voće zamrzava odmah posle branja, što znači da se u njima sačuva više vitamina i ostalih hranljivih sastojaka.

Zabluda: Sušeno voće je niskokalorično i stoga zdravo.
Istina: Sušeno voće je zapravo obično sveže voće, ali bez vode. Dakle, sastoji se od čistog voćnog šećera, što znači da može biti i te kako kalorično. Na primer, jedna sveža kajsija (43 g s košticom) ima 12 kalorija, dok sušena (8 g) ima 15 kalorija. Sušeno voće je takođe mnogo slađe i lakše nam je da pojedemo veću količinu, pa postoji opasnost da unesemo poprilično kalorija. Iako je sušeno voće odličan izvor biljnih vlakana, proces sušenja uništava većinu vitamina C koji se inače nalazi u svežem voću.

Zabluda: Biljni kačkavalj je zdraviji od običnog
Istina: Ne uvek, što znači da morate da proverite šta piše na pakovanju. Biljni kačkavalj je pogodan za vegetarijance jer se u njegovoj izradi ne koristi renin, životinjski enzim. Međutim, sadržaj masti je isti kao u običnom kačkavalju. Odrasla osoba treba da ograniči unos masti na 70 do 80 grama dnevno, od toga najviše 10 odsto smeju da budu zasićene masnoće.

Zabluda: Bolje je užinati slatkiš na bazi žitarica nego čokoladu
Istina: Pločice na bazi žitarica zaista sadrže zdrave sastojke, recimo ovas i druge integralne žitarice, ali ipak mogu da sadrže dosta šećera i masnoće i veliku količinu sušenog voća. Ako pored svega toga sadrže i lešnike, odnosno bademe, i komadiće čokolade, može biti izuzetno kalorične. Pločica od svega 25 grama može imati čak 130 kalorija i sedam grama masti. Stoga nutricionisti savetuju da uvek proverite šta piše na etiketi i uporedite proizvode različitih proizvođača kako biste izabrali najbolji.
Čokolada, s druge strane, može biti veoma korisna. Ona sadrži fitohemijske supstance kao što su flavonoidi koji sprečavaju kardiovaskularne bolesti. Poznato je takođe da polifenoli iz crne čokolade snižavaju visok krvni pritisak. Što je veći sadržaj kakaoa u čokoladi, to ona sadrži više polifenola. Dakle, birajte tamnu čokoladu, koja takođe ima i gvožđa. Kakao deluje slično kao aspirin, što znači da pomoću nekoliko kockica na dan možete sprečiti infarkt. Ipak, imajte na umu da je čokolada visokokalorična namirnica i da uprkos tome što je korisna, ne smete da preterate!

Zabluda: Mogu da jedem koliko god želim mešanih semenki jer su dobre za zdravlje
Istina: Semenke lana, bundeve i suncokreta su odličan izvor esencijalnih masnih kiselina. Međutim, većina ljudi nije svesna koliko su te semenke kalorične. Ukoliko želite da uživate u blagodetima korsinih sastojaka, a da pri tom ne brinete za težinu, nemojte pojesti više od 25 grama semenki dnevno, što iznosi 150 kalorija.

Zabluda: Svi probiotici su isti.
Istina: Nisu jer probiotici nisu klasifikovani kao hrana, pa od proizvođača zavisi i kvalitet. Probiotici su takozvane prijateljske bakterije koje žive u našim crevima i doprinose zdravoj probavi i povećavaju imunitet. Ali pod uticajem stresa, loše ishrane i nekih zdravstvenih problema, njihov broj se smanjuje.
Kad birate probiotski napitak, opredelite se za onaj koji sadrži bakterije poput laktobacilusa ili bifidobakterije. Takođe proverite broj probiotskih bakterija: treba da ih bude najmanje jedna milijarda da bi napitak bio delotvoran.
xO-Peca-Ox
xO-Peca-Ox

Broj poruka : 89
Datum upisa : 15.08.2008
Godina : 30
Lokacija : Novi Sad

http://www.forumip.fprumotion.com

Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu